Željeznička infrastruktura je dobro u opštoj upotrebi u državnoj svojini, a upravljanje infrastrukturom je djelatnost od javnog interesa. Upravljanje infrastrukturom obuhvata održavanje, rekonstrukciju i modernizaciju i zaštitu željezničke infrastrukture, organizovanje i regulisanje saobraćaja.
Sredstva za upravljanje infrastrukturom se obezbjeđuju iz:
- a) za tekuće održavanje i investiciono održavanje:
– iz odobrenih sredstava Budžeta,
– izdavanjem poslovnih prostora i zakupa zemljišta u vlasništvu Države i upravljača infrastrukure, a kojima upravlja upravljač infrastrukture,
– izdavanjem trasa od strane upravljača infrastrukture,
- b)za modernizaciju i rekonstrukciju iz:
– kreditnih sredstava odobrenih od međunarodnih finansijskih institucija za koje je garant Država,
– sredstava predpristupne pomoći (IPA i WBIF fondovi),
– kapitalnog Budžeta.
Gledajući pojedinačne ugovore od 2006. godine zaključno sa 2019. godinom, u rehabilitaciju i modernizaciju željezničke infrastrukture uloženo je oko 174 mil. eura, od čega 141,5 mil.eura iz kreditnih sredstava evropskih banaka (EIB, EBRD i ČEB) i 31,4 mil.eura iz donatorskih sredstava IPA i WBIF fondova i 1,2mil. eura iz kapitalnog Budžeta.
Iz navedenih kreditnih sredstava završeni su radovi i tehnička dokumentacija:
- Remont i elektrifikacija pruge Nikšić – Podgorica;
- Remont gornjeg stroja sa radovima kontaktnoj mreži i signalno-sigurnosnim i telekomunikacionim kablovima i opremi na dionici Državna granica sa Srbijom (Vrbnica)-Trebešica i tunel Sozina;
- Elektrifikacija VI i VII kolosjeka u stanici Bijelo Polje;
- Sanacija tunela 171, 173, 175,182,185, 187, 190, 193 i 206 na dionici Trebaljevo-Lutovo;
- Sanacija 3 klizišta na dionici Virpazar – Bar;
- Sanacija 12 kosina sa izradom 3 galerije na dionici Lutovo-Bratonožići;
- Sanacija mosta Trebaljevo i Morača;
- Hitne mjere sanacije mostova Ljuboviđa, Malo Trebaljevo, Skrbuša i Tanki rt;
- Sanacija propusta i vodotoka na 6 lokaliteta;
- Izgradnja novog EVP Trebešica;
- Zamjena signalno-sigurnosnog sistema u stanici Podgorica;
- Nabavka i ugradnja grijača skretnica u stanicama Nikšić i Ostrog;
- Glavni projekti sanacije 16 čeličnih mostova;
- Specijalni pregled sa izradom glavnih projekata sanacije 91 betonskog mosta i specijalni pregled 106 tunela na pruzi Državna granica sa Srbijom-Bar
- Izrada idejnog projekta zamjene signalno-sigurnosnog sistema na dionici Bijelo Polje – Bar
U 2020. godini izvode se radovi sanacije 24 betonska mosta na dionici Bijelo polje – Sutomore I sanaciji 5 kosina na dionici pruge Ostrog – Danilovgrad.
U periodu od 2012. godine zaključno sa 2019. godinom u rehabilitaciju i rekonstrukciju željezničke mreže u Crnoj Gori uloženo je iz kreditnih sredstava (EIB i EBRD) i sredstava predpristupne pomoći (IPA i WBIF fondova) 54.981.974,16 eura i to :
- 2012.godine…………………………120.000,00 eura
- 2013.godine ……………………. 2.437.266,12 eura
- 2014.godine ……………………. 2.336.908,17 eura
- 2015.godine ……………………..6.005.945,99 eura
- 2016.godine ……………………. 8.204.779,70 eura
- 2017.godine …………………….11.940.970,49 eura
- 2018.godine……………………..12.884.902,96 eura
- 2019.godine …………………….11.051.208,16 eura
Na godišnjem nivou u prosjeku od 2012. godine za tekuće održavanje javne željezničke infrastrukture ulažu se iz tekućeg Budžeta sredstva u iznosu od 6,8 mil.eura.
Analiza projekata koji su finanasirani ukazuje da se investicije ulažu tako da se postojeća mreža, primarno gornji stroj, dovede na projektovano stanje,a modernizacija je u pravcu osavremenjavanja sistema signalizacije i uvodjenja savremenijih energetskih postrojenja.
Nedovoljno razvijena i nefunkcionalna željeznička infrastruktura je prepoznata kao prepreka daljem ekonomskom razvoju Crne Gore.
U jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata koje je usvojila Nacionalna investiciona komisija nalaze se i dva željeznička projekta, i to:
- Rekonstrukcija i elektrifikacija željezničke pruge Podgorica – Tuzi – granica sa Albanijom (ruta 2);
- Modernizacija signalno-sigurnosnog sistema, remont gornjeg i donjeg stroja pruge Vrbnica – Bar (ruta 4).
Budžetska sredstava za dovođenje željezničke infrastrukture na projektovano stanje nijesu dovoljna pa će krediti i donacije međunarodnih finansijskih institucija biti osnovni izvor finansijskih sredstava za modernizaciju i rekonstrukciju infrastrukture.
