SAOBRAĆAJ - PROJEKTOVANJE

Medenica: ŽICG u zadnjih 12 godina uložila 180 miliona eura u željezničku infrastrukturu

558views

Sjeverni dio teritorije Crne Gore kuda prolazi trasa pruge Bar – Beograd je poseban po svom terenu i konfiguraciji, zbog čega pruga Vrbnica – Bar predstavlja najtežu prugu za održavanje u Evropi”, podvukao je Medenica.

Željeznička mreža u Crnoj Gori je danas u stanju koje omogućava bezbjedno i normalno funkcionisanje željezničkog saobraćaja, izvršenje planiranog reda vožnje za 2020. i 2021. godinu, kako za međunarodne vozove, tako i za lokalni saobraćaj. Prugu redovno održavamo kroz tekuće održavanje željezničke infrastrukture, koje se finansira iz Budžeta Crne Gore, istakao je u razgovoru za Portal Analitika v.d. izvršnog direktora Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) Zdravko Medenica.

On naglašava da je na željezničkoj infrastrukturi uspješno realizovan veliki broj infrastrukturnih projekata i da je u poslednjih 12 godina u željezničku infrastrukturu uloženo oko 180 miliona eura.

“Takođe, u toku je realizacija značajnih investicionih projekata, važnih zbog unapređenja postojećeg stanja infrastrukture, povećanja stepena sigurnosti i bezbjednosti odvijanja željezničkog saobraćaja i regionalnog povezivanja, koji se finansiraju iz sredstava međunarodnih kreditnih institucija i bespovratnih sredstava fondova Evropske unije”, rekao je naš sagovornik.

On je precizirao da je ŽICG tokom ove godine investirala 10 miliona eura u rehabilitaciju pet betonskih mostova, stabilizaciju četiri kosine, održavanje šest betonskih mostova, investiciono održavanje 13 betonskih mostova i rehabilitaciju osam tunela. U toku 2019. godine na željezničkoj infrastrukturi realizovani su projekti vrijedni oko 10 miliona eura- remont 6,7 km gornjeg stroja pruge Kos -Trebješica, stabilizacija šest nestabilnih kosina i remont tunela 206.

“Sjeverni dio teritorije Crne Gore kuda prolazi trasa pruge Bar – Beograd je poseban po svom terenu i konfiguraciji, zbog čega pruga Vrbnica – Bar predstavlja najtežu prugu za održavanje u Evropi”, podvukao je Medenica.

Planirano uključenje pruge Vrbnica- Bar u Transevropsku mrežu: Podsjetio je da je u periodu od 2009.do 2011. godine izrađena Studija o tehno-ekonomskoj isplativosti rehabilitacije pruge Beograd – Bar, na osnovu Memoranduma o saradnji Vlada Republike Italije, Republike Srbije i Crne Gore. Studija je pokazala opravdanost rehabilitacije sa više aspekata: privrednog, socio-ekonomskog, razvojnog, očuvanja životne sredine…

“Kao najbolje rješenje studija je predvidjela radove i projekte za vraćanje projektovanih brzina na pruzi Beograd – Bar. Na glavnoj transportnoj mreži Jugoistočne Evrope, željeznička pruga Vrbnica – Bar, kao dio pruge Beograd – Bar, nalazi se na ruti 4, međunarodna je pruga i planirano je njeno uključenje u proširenu Transevropsku(TENT) mrežu. Pruga Vrbnica – Bar ima stratešku poziciju po pitanju pristupa glavnom zaleđu Balkana i Centralne Evrope i predstavlja direktnu vezu, preko Luke Bar, sa Srbijom i panevropskim koridorima X i VII. Realizacijom projekata generalnog remonta pruge Vrbnica-Bar očekujemo bolju, kvalitetniju i sigurniju prugu i postizanje projektovanih brzina, čime ćemo skratiti vrijeme putovanja vozova i stvoriti uslove za njeno dalje plansko uređenje i dovođenje na evropski nivo u narednom periodu”, naveo je Medenica.

Projekte realizuju kreditima i donacijama: On ističe da Željeznička infrastruktura Crne Gore intenzivno radi na aktivnostima generalne rehabilitacije i održavanja željezničke mreže Crne Gore, sa posebnim naglaskom na kapitalne investicije i investiciono održavanje pruge Vrbnica – Bar.

“Projekte koje realizujemo na željezničkoj infrastrukturi finansiramo kroz kreditna zaduženja međunarodnih finansijskih institucija i donacijama bespovratnih sredstava fondova EU, kao i fonda Zapadno balkanskog investicionog okvira (WBIF). Kroz analizu realizovanih projekata uviđamo dapostojeću mrežu, primarno gornji stroj, dovodimo na projektovano stanje, i uspješno modernizujemo sisteme signalizacije i osavremenjujemo energetska postrojenja”, rekao je Medenica.

Dodao je da su tokom 2020. godine objavljeni međunarodni pozivi za realizaciju projekata za radove na investicionom održavanju osam tunela, na pruzi Vrbnica – Bar.

“Nakon uspješno sprovedene procedure, sredinom oktobra potpisali smo ugovor sa najbolje rangiranom kompanijom Euro-Asvalt iz Sarajeva, a vrijednost ovog ugovora je oko sedam miliona eura.Takođe, za drugu grupu radova, za rehabilitaciju četiri tunela koja se nalaze na dionicama od Lutova do Podgorice, početkom novembra potpisali smo ugovor sa izvođačem radova MMS International. Vrijednost ovog ugovora iznosi pet miliona eura”, precizirao je Medenica.

Planirana rehabilitacija pruge Lutovo- Bioče: U narednoj godini ŽICG planira rehabilitaciju dijela pruge Lutovo-Bratonožići-Bioče i remont tri čelična mosta u vrijednosti od 14 miliona eura, iz kreditnih sredstava Njemačke razvojne banke i donatorskih sredstava EU.

“Takođe, u toku smo izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju i elektrifikaciju 25km pruge Podgorica-granica sa Albanijom i 60km pruge na dionici Golubovci -Bar. Kroz podršku Vlade Crne Gore i Ministarstva saobraćaja i pomorstva, u toku 2020. godine planirali smo nabavku veoma značajne kombinovane mehanizacije za održavanje infrastrukture i mašina koje koristimo prilikom otklanjanja smetnji od vanrednih događaja i nesreća na željezničkoj infrastrukturi. Nakon sprovedene procjene od strane struke ŽICG, konstatovali smo da je za potrebe boljeg funkcionisanja sektora za održavanje građevinske infrastrukture neophodna nabavka dijela mehanizacije: drezine, dvoputog bagera, podbijačice, mašine za zamjenu pragova, koja u svom radu skraćuje vrijeme za rekonstrukciju, čime povećavamo efikasnost poslovanja i obezbjeđujemo prohodnost operaterima koji koriste trase ŽICG. Zbog stanja na globalnom nivou, prouzrokovanog pandemijom koronavirusa, ovaj značajan projekat smo morali da odložimo za narednu godinu”, pojasnio je Medenica.

Naglasio je da će prioritetne aktivnosti kompanije i u narednom periodu usmjeriti isključivo ka povećanju stepena bezbjednosti i sigurnosti odvijanja željezničkog saobraćaja.

“Apelujemo na sve učesnike u saobraćaju, naročito drumskom, da daju svoj doprinos tako što će poštovati propise kojima se reguliše bezbjednost odvijanja saobraćaja na putnim prelazima, gdje imamo ukrštanje željezničke pruge i puta u istom nivou, i tako doprinesu smanjenju vanrednih događaja i poboljšanju bezbjednosti odvijanja željezničkog saobraćaja”, poručio je Medenica.

Visoki troškovi amortizacije diktiraju poslovni rezultat: Što se tiče finansijskog poslovanja ŽICG, ostvareni dobitak u prvih deset mjeseci 2020. godine u iznosu od 612.847 eura je rezultat povećanja ukupnih prihoda za tri odsto, odnosno u apsolutnom iznosu od 375.784 eura, kao i rezultat smanjenja ukupnih rashoda za četiri odsto, odnosno u apsolutnom iznosu od 386.077 eura.

“U strukturi poslovnih prihoda došlo je do povećanja uplate iz Budžeta na ime izmirenja kreditnih obaveza za 12 odsto, odnosno za 427.273 eura . U strukturi poslovnih rashoda značajno smo smanjili troškove materijala u odnosu na uporedni period prethodne godine, za 23 odsto, odnosno u apsolutnom iznosu od 383.917 eura. Imajući u vidu činjenicu da je imovina kompanije izuzetno velika, te samim tim i trošak amortizacije kao fiksni trošak na koji poslovodstvo ne može uticati, preliminarni podaci upućuju da ćemo poslovnu 2020. godinu završiti sa negativnim finansijskim rezultatom. Ne možemo reći da smo time zadovoljni, ali želim naglasiti činjenicu da, i pored brojnih problema koji prate funkcionisanje željezničkog sistema, nalazimo mogućnosti da uredno servisiramo obaveze koje imamo prema zaposlenima, državi i povjeriocima. Uz mjere štednje i racionalizacije koje sprovodimo u svim segmentimaposlovanja, do nivoa koji neće uticati na bezbjednost i sigurnost željezničkog saobraćaja, nastojaćemo da i u narednom periodu nastavimo sa redovnim servisiranjem obaveza i da doprinesemo poboljšanju željezničkog saobraćaja na našim prugama”, rekao je Medenica.

Nepovoljna starosna struktura zaposlenih: On napominje da je jedan od problema koji prati poslovanje kompanije nepovoljna starosna struktura zaposlenih.

“Kompanija, imajući u vidu prilično niske zarade zaposlenih, nije atraktivna za zapošljavanje mladih kadrova. Nepovoljna starosna struktura zaposlenih utiče na brojna odsustva sa rada zbog bolovanja, što se u konačnom odražava na povećanje troškova kompanije sa kojima se u kontinuitetu suočavamo. Glavni problemi koji prate naše poslovanje su, prije svega, nemogućnost naplate potraživanja od strane željezničkih društava, koja su nastala restrukturiranjem Željeznice Crne Gore tokom 2008. godine, koja u ovom trenutku iznose 2,09 miliona eura, što značajno otežava održavanje tekuće likvidnosti i servisiranje prispjelih obaveza u valutnim rokovima. Nadalje, problem koji u značajnoj mjeri otežava poslovanje kompanije su i brojna potraživanja zaposlenih iz radnog odnosa iz minulog perioda, koja se realizuju uglavnom sudskim putem, tako da svakodnevno imamo obavezu plaćanja obaveza po sudskim presudama i poravnanjima, što zahtijeva značajna finansijska sredstva”, objasnio je Medenica.

6,9 miliona eura za održavanje infrastrukture: Na osnovu Ugovora o tekućem održavanju javne infrastrukture za 2020. godinu, zaključenog sa Upravom za željeznice, za održavanje željezničke infrastrukture ŽICG su odobrena sredstva u iznosu od 6,9 miliona eura.

“Na osnovu brojnih dokumenata i studija koje su rađene u minulom periodu, utvrđeno je da biza održavanje pruge Vrbnica – Bar, bilo potrebno oko 70.000 eura po km pruge, a imajući u vidu sredstva koja se trenutno opredjeljuju za tekućeodržavanje željezničke infrastrukture, jasno seuočava da je u minulom periodu ulagano mnogo manje, odnosno oko 20.000 eura po km pruge, ili oko trećina potrebnih sredstava”, kazao je Medenica.

245 hiljada eura za isplatu otpremnina: On je naveo da je prosječan broj zaposlenih u ŽICG za prvih deset mjeseci 2020. godine iznosio 761, te da se zarade zaposlenima izmiruju redovno.

“Prosječna neto zarada na nivou ŽICG za prvih devet mjeseci 2020. godine iznosila je 441,7 eura (bez uključenih sudskih naknada 409,56eura) i manja je za 16 odsto od prosječne zarade u Crnoj Gori. Tokom 2020. godine, u dogovoru sa reprezentativnim sindikatima, realizovali smo sporazumni raskid radnog odnosa uz isplatu otpremnina za 44 zaposlena, koji su ispunjavali jedan od uslova za odlazak u penziju. Ukupan trošak za realizaciju navedenog iznosio je 245 hiljada eura. Planiramo da i u narednom periodu, u zavisnosti od raspoloživih finansijskih sredstava, sprovodimo aktivnosti na poboljšanju starosne strukture zaposlenih putem sporazumnog raskida radnog odnosa”, najavio je Medenica.

Fali stručni kadar za regulisanje saobraćaja: ŽICG je, ističe, prije svega suočena sa problemom nedostatka stručnog kadra, naročito za zanimanja regulisanja željezničkog saobraćaja, odnosno kadra koji obavlja poslove osiguranja nesmetanog kretanja vozova i željezničkih vozila i obezbjeđivanja optimalnog stanja željezničke infrastrukture za redovno i bezbjedno regulisanje saobraćaja.

“Zanimanja koja su direktno vezana za bezbjednost željezničkog saobraćaja su veoma specifična i zahtijevaju odgovarajuću, odnosno prvu zdravstvenu grupu zaposlenih. Zaposleni koji nakon više godina provedenih na tim poslovima izgube zdravstvenu grupu za obavljanje poslova i radnih zadataka neposrednog regulisanja željezničkog saobraćaja, kao i oni koji zbog starosti više nijesu u mogućnosti da pruže efikasnost u radu, predstavljaju problem i obavezu za ŽICG. Mi nalazimo načine da zakonski rješavamo ovaj problem, a da svoje zaposlene ispoštujemo u najvećoj mogućoj mjeri, fokusirajući se na pitanja koja smo prepoznali kao ograničavajući faktor za uspješno poslovanje naše kompanije”, naglašava Medenica.

Prema njegovim riječima, Država Crna Gora prepoznaje značaj gradnje i modernizacije željezničke infrastrukture i njenog održavanja, te stvaranja uslova za bezbjedno i sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja.

“Željeznička infrastruktura Crne Gore i cijela željeznička djelatnost našli su posebno mjesto u Strategiji razvoja saobraćaja Vlade Crne Gore, koja je odraz stanja i potrebacrnogorske privrede i ekonomije i dokaz odlučnosti države da željeznicu što prije integriše u evropski saobraćajni okvir. Za velike infrastrukturne projekte potrebna nam je, kao i do sada, podrška Vlade i resornog ministarstva, kao i međunarodnih finansijskih institucija i komercijalnih banaka. Naš prioritet je očuvanje, unapređenje i modernizacija postojeće infrastrukture, kao i uspostavljanje bolje i kvalitetnije povezanosti sa regionom”, zaključio je Medenica.

izvor: Portal Analitika

Leave a Response