PLANIRANJE PROSTORA

Na današnji dan 1883. Nikšić dobio urbanistički plan

913views

Pet godina nakon oslobođenja od turske vlasti Nikšić je na današnji dan prije 138 godina dobio urbanistički plan, čiji je autor po nalogu knjaza Nikole bio Trogiranin, inženjer Josip Šilović Slade. Projekat, osnova i današnjeg plana Nikšića, rađen je po uzoru na neka urbanistička rješenja italijanskih gradova.

Dugotrajna opsada Nikšića nije mogla da prođe bez posljedica po građevine, pa je grad stradao u bombardovanju i gotovo da nije bilo kuće koja nije bila pogođena granatom. Naročito su stradale kuće ispod utvrđenja, dok su gradski bedemi i kule pretrpjeli neznatna oštećenja, prije svega zbog malog kalibra crnogorske artiljerije, tokom većeg dijela opsade.

Vojvoda Gavro Vuković, koji je u memoarima do detalja opisao borbe za oslobođenje Nikšića I, pored zatečenog stanja, u kojem kaže da je grad pretrpio ogromnu štetu, bio je uvjeren da grad i varoš „imaju budućnost i da će se naskoro obnoviti“.

Prvih nekoliko godina nakon oslobođenja u Nikšiću je bilo prilično haotično stanje pa je tako i vlada iskazala svoje nezadovoljstvo saznanjem da se varoš Nikšić ruši i da propada, da se sa kuća skidaju drva i cigle. O stanju u Nikšiću tih godina vodila se polemika na relaciji između vlade i uprave nikšićke opštine koja nije mogla da se izbori sa problemima neplanske izgradnje.

U nastojanju da tome stane na kraj, knjaz Nikola je početkom 1883. godine odlučio da se pristupi izgradnji nove varoši u Nikšiću, a izradu samog plana buduće varoši povjerio je Josipu Sladeu.

Josip Slade (1828-1911) je bio graditelj i arhitekta iz Trogira. Školovao se u Splitu i Padovi, gdje je doktorirao filozofiju, a zatim završio studije graditeljstva i inžinjerstva.

On je već u martu 1883. godine došao u Nikšić kako bi snimio postojeće stanje, a već u maju iste godine i uradio prvi regulacioni plan Nikšića, koji je knjaz Nikola prihvatio i sljedećeg mjeseca donio u Nikšić, gdje ga je pokazao budućim graditeljima. Time su stvorene osnove za izgradnju nove varoši. Planom je predviđeno da se u jezgru nalazi prostorni, četvorougaoni trg i još četiri manja u ostalim reonima, a koji bi bili povezani širokim, pravim i radijalno usmjerenim ulicama.

U ovom planu posebno privlači pažnju manji južni trg, današnji skver, na čijem obodu je ucrtao jednu od budućih građevina – dvorac knjaza Nikole. Sam plan je predviđao rubnu izgradnju objekata, uglavnom prizemnih i jednospratnih zgrada, kanalizacije za odvođenje površinskih voda i podizanje drvoreda i zelenih površina.

Slade je 17. marta 1883. godine uradio prvi regulacioni plan nove varoši na ruševinama drevnog Onogošta, čiji je početak gradnje „privukao majstore iz raznih krajeva i zemalja, poput Boke Kotorske, Dalmacije, Hercegovine i Italije“.

Izvor: Portal Analitika